ZAæTO SE ZNOJIMO

U naçem se tijelu neprestano odvijaju razliŸiti kemijski procesi, koji za posljedicu imaju oslobaÐanje odreÐene koliŸine topline. Tjelesna temperatura od 37 øC predstavlja ravnote§u izmeÐu proizvodnje i gubitka topline. To je tako kada naçe tijelo miruðje. No pri obavljanju bilo kakvog rada ili izloð§enosti toplini izvana, ta se ravnote§a pomiŸe u korist proizvodnje topline.

Znojenjem se gubi odreÐena koliŸina tjelesne teku†ine. ProsjeŸno se dnevno na taj naŸin izgubi od 0,7 do jedne litre teku†ine. Mo§da se na prvi pogled Ÿini da to i nema neku osobitu va§nost. No ako se zna da poreme†aj ravnofe§e teku†ine u tijelu od samo 2% mo§e biti smrtonosan, onda je jasno da svu izgubljenu teku†inu moramo nadoknaditi. ¬esto se spominje da je za normalno funkcioniranje orga-
. nizma potrebno popiti osam Ÿaça vode dnevno, dijelom i zbog procesa znojenja. U ekstremnim se uvjetima znojenjem mo§e izgubiti i do 2,5 litara teku†ine. Pod tim mislimo na klimatske prilike, vrstu hrane koju jedemo, fiziŸki napor i razliŸita oboljenja. Prekomjerna tjelesna te§ina takoÐer potiŸe znojenje. Isti uŸinak ima i jako zaŸinjena hrana, bolesti çtitne §lijezde, razliŸite infekcije ili poviçena tjelesna temperatura .

Poreme†aji u znojenju

Osim spomenutih patoloçkih stanja koji za posljedicu imaju pojaŸano znojenje, neki se ljudi znoje viçe od drugih, a da za to ne postoji neki poseban razlog. Bez obzira na to çto se ne mo§e precizno definirati normalno znojenje, poreme†aji se dijele u dvije temeljne kategorije, prekomjerno i smanjeno znojenje.

Prekomjerno znojenje (hiperhidroza) oŸituje se kao pojaŸano izluŸivanje znoja, najŸeç†e u podruŸju pazuha, dlanova i stopala. Vrlo Ÿesto nastaje kao posljedica stresa, nervoze, tjeskobe ili straha. Uzrok mu mogu biti i alkohol, kofein, hipoglikemija (niska razina çe†era u krvi), srŸani udar, tuberkuloza i malarija. Do hiperhidroze kod §ena mo§e do†i u menopauzi. Kod ljudi s ovim poreme†ajem pove†ava se mogu†nost nastanka neke gljiviŸne infekcije. NajŸeç†e se javljaju na rukama, stopalima i preponama, a mogu†a je i pojava bradavica te osipa.

Smanjeno znojenje (hipohidroza) i potpuni izostanak znojenja (anhidroza) takoÐer su vrlo ozbiljni poreme†aji. Proces znojenja va§an je pri regulaciji tjelesne temperature, pa njegov izostanak mo§e dovesti do velikih fizioloçkih poreme†aja u tijelu. Stanju smanjenog znojenja ili potpunog izostanka znojenja doprinose i neki vanjski Ÿimbenici. U prvom redu, lijekovi iz skupine antipsihotika, infekcije §lijezda znojnica, opekotine i toplotni udar. Osobe koje pate od ovog poreme†aja moraju uzimati puno teku†ine i izbjegavati ona pi†a koja pospjeçuju dehidraciju, poput kave i alkoholnih pi†a te kontrolirati fiziŸku aktivnost.

¦lijezde znojnice

¦lijezde znojnice su jednostavne §lijezde Ÿija je primarna funkcija stvaranje i izluŸivanje znoja. GraÐene su od §ljezdanog klupka u dubljim dijelovima ko§e. Izvodnim kanalom otvaraju se na povrçinu ko§e u obliku sitnog otvora, pore. Aktivnost §lijezda znojnica pod kontrolom je simpatiŸkog dijela vegetativnog §ivŸanog sustava (nije pod utjecajem naçe volje). Postoje dvije vrste §lijezda znojnica - ekrine i apokrine.
Ekrinih §lijezda u tijelu ima oko 3 milijuna. Nalaze se u ko§i po cijelom tijelu. Najviçe ih ima na tabanima i dlanovima, a najmanje na ko§i bedara. Kad se temperatura u tijelu poðvisi, srediçnji §ivŸani sustav stimulira ekrine §liðjezde na izluŸivanje znoja izravno na povrçinu ko§e. Znoj se najve†im dijelom sastoji od vode i natrijeva klorida (kuhinjske soli). Sadr§i i malu koliŸinu elektrolita (natrij, kalij).

Apokrine se §lijezde joç nazivaju i mirisnim §lijezdama. BrojŸano ih ima manje od ekrinih i najve†im su dijelom smjeçtene u podruŸju pazuha, vanjskog zvukovoda, analnog otvora, spolovila i oko prsne bradavice. Za razliku od ekrinih §lijezda, apokrine izluŸuju znoj koji sadr§i i bjelanŸevine i ugljikohidrate. Znoj je, sam po sebi, bez mirisa. MeÐutim, tu se uple†u bakterije s povrçine ko§e, kojima je znoj bogat bjelanŸevinama izvrsna hranjiva podloga. Paraziti raju†i na hranjivim sastojcima znoja iz apokrinih §lijezda, bakterije kao nusprodukt svoga me tabolizma stvaraju kemikalije koje nama neu godno miriçu. Apokrine §lijezde jako reagiraju na muçki spolni hormon testosteron, pa su znojenje i neugodni mirisi izrazitiji u razdoblju nakon puberteta.

Kako neutralizirati tjelesni vonj?

Na prekomjerno znojenje mo§emo djelovati na dva naŸina - preventivno i terapijski. Najva§nija je osobna higijena i redovita promjena rublja.. Va§an je takoÐer i izbor materijala odje†e, jer su prirodni materijali, poput pamuka, prozraŸni i bolje upijaju znoj, çto omogu†ava njegovo lakçe isparavanje.

Dezodoransi se najŸeç†e koriste za neutralizaciju mirisa znoja. Danas se nudi velik broj razliŸitih vrsta mirisa i naŸina nanoçenja, tako da je potrebno prema vrsti ko§e odrediti najbolju kombinaciju. Dezodoransi postoje u obliku rasprçivaŸa, sticka, kuglice, kreme ili gela. To su spojevi na alkoholnoj ili vodenoj osnovi koji djeluju tako çto neutraliziraju bakterije i na taj naðŸin maskiraju miris znoja.

Postoje joç i antiperspiranti, spojevi na bazi aluminijeva klorida. Oni djeluju tako da su§avaju pore na ko§i kroz koje se znoj izluŸuje. Njhova prednost u odnosu na dezodoranse je çto djeluju du§e, ali imaju i jedan nedostatak. Naime, dermatolozi ne preporuŸuju svakodnevnu uporabu antiperspiranata upravo zbog mehanizma njihova djelovanja. Naime, djelovanje na veliŸinu pora kroz koje se znoj izluŸuje mo§e se naruçiti sam mehanizam procesa znojenja. Usto mogu izazivati i alergijske reakcije. Njihovo se koriçtenje preporuŸa ciljano odnosno u onim
trenucima kada znamo da †emo dulje vremena biti izlo§eni pojaŸanom znojenju. I dezodoransi i antiperspiranti imaju ve†u uŸinkovitost ako se nanose na Ÿistu i suhu ko§u. Postoji jedna vrlo dobra metoda neutraliziranja mirisa znoja, a mogu je koristiti svi, bez ikakvih ograniŸenja. To je koriçtenje natrijeva bikarbonata (svima dobro poznate sode-bikarbone) koja se nanosi izravno u podruŸje pazuha
ili stopala. Natrijev bikarbonat vrlo dobro upija znoj, a istovremeno neutralizira i nekoliko sojeva bakterija koje sudjeluju u procesu stvaranja tjelesnog vanja.
Kod te§ih sluŸajeva pojaŸanog znojenja poma§u tablete i Ÿajevi na bazi kadulje te neki lijekovi. Nekima pomogne i iontoforeza - vodena kupka kroz koju se puçta istosmjerna struja niske jakosti.
Ako se niti jedna od ovih metoda ne poka§e uspjeçnom, kao krajnja terapija ostaje kirurçka odstranjivanje §lijezda znojnica ili §ivaca koji ih inerviraju (simpatektomija).

Znoje li se §ivotinje?

Ovo se pitanje u prvom redu odnosi na §ivotinje koje najŸeç†e imamo kao ku†ne ljubimce - pse, maŸke i ptice.
Psi se znoje, ali ne iz istih razloga kao ljudi.
¦lijezde znojnice nalaze se po Ÿitavu tijelu i kada bakterije razgrade njihove izluŸevine, stvara se karakteristiŸan pse†i miris. MeÐutim, §lijezde znojnice kod psa nisu ukljuŸene u regulaciju tjelesne temperature. Pse†a dlaka je jedna vrsta izolacije koja sprjeŸava pregrijavanje ko§e. Dlaka zadr§ava toplinu i ne dopuçta njezino prodiranje do ko§e. Kod psa postoje i znojne §lijezde na çapama. U normalnim uvjetima iz njih se izluŸuje uglavnom teku†ina koja slu§i zavla§enje jastuŸi†a na çapama. Tako se sprjeŸava isuçivanje jastuŸi†a, a povrçina za hodanje ostaje mekana. U ekstremnim uvjetima, pri pojaŸanoj izlo§enost toplini, luŸi se viçe te teku†ine, çto se vidi po vla§nim otiscima çapa. Psi, kao i ve†ina §ivotinja, tjelesnu temperaturu reguliraju preko isparavanja kroz diçni sustav. Zato se nakon pojaŸane aktivnosti javlja karakteristiŸno pse†e dahtanje. Dahtanjem se pojaŸava isparavanje i gubitak topline s jezika.
MaŸke nemaju §lijezde znojnice po Ÿitavu tijelu, pa niti ne mogu koristiti mehanizam znðjenja za regulaciju tjelesne topline. One koriste jedan drugi, vrlo zanimljiv mehanizam. Lizanjem dlake maŸka nastoji ostaviti çto viçe sline. Slina ima sliŸnu ulogu kao i znoj kod ljudi. Nje zinim isparavanjem odvlaŸi se toplina iz tijela i tako regulira tjelesna temperatura.
Ptice nemaju §lijezde znojnice. U regulaciji tjelesne temperature koriste se mehanizmom izravnog isparavanja vode iz ko§e. Stoga je pticama koje §ive u suhim i toplim predjelima jako va§no ekonomiŸno koriçtenje vode.

bracyka